POPLAVE - OSIGURANJE
Poštovani, dugo sam razmišljao da li da pišem ovaj tekst. Izgleda mi da večina ne čita više od dva reda i to na mobitelu. Obzirom da je tema vezana za aktuelna zbivanja, vremenske nepogode i njihove ozbiljne posljedice odlučio sam prezentirati jednu od mogućnosti zaštite imovine (nadoknade štete) onih koji su potencijalno ugroženi.
Poštovani, dugo sam razmišljao da li da pišem ovaj tekst. Izgleda mi da večina ne čita više od dva reda i to na mobitelu. Obzirom da je tema vezana za aktuelna zbivanja, vremenske nepogode i njihove ozbiljne posljedice odlučio sam prezentirati jednu od mogućnosti zaštite imovine (nadoknade štete) onih koji su potencijalno ugroženi.
Proteklih par dana smo svjedočili situaciji koja je podsjećala na velike poplave iz 2014. Štete će biti velike a za pojedinačna domaćinstva i teško nadoknadive. Već se navikavamo na ovakve nepogode i kao da postaju uobičajene. Naravno, teško se odbraniti od prirodne nepogode i sile, teško je predvidjeti šta će se desiti ali ima opcija kojom se u određenoj mjeri štete mogu nadoknaditi. Osiguranje.
Nažalost, malo se o toj opciji razmišlja. Kako pojedinci tako i institucije. Samo se manji broj privrednika odlučuje na kvalitetno osiguranje kako bi smanjili ili nadoknadili eventualne gubitke. Sjećam se da je direktor jedne renomirane osiguravajuće kuće rekao da je kapacitet reosiguranja od prirodnih nepogoda bio oko 2 milijarde KM. Nažalost, vrlo malo tog potencijala je iskorišteno jer jednostavno većina oštećenih nisu bili osigurani.
Ne tvrdim da je osiguranje idealno rješenje ali jeste opcija da se šteta dijelom nadoknadi u vrlo kratkom roku. Nemamo naviku osiguranja imovine i to je činjenica. Dešavale su se velike poplave u drugim državama. Tamo ljudi jednostavno imaju kulturu osiguranja i samo mali broj nije osiguran. Njima je nepojmljivo da vlasnik ne osigura svoju imovinu. Kod nas je obrnuto. Gotovo pa zanemariv broj se osigurava. Valjda je do sada očigledno da država nema kapacitet ni fondove da nadoknadi sve štete. Uostalom, neki su možda još čekali pomoć za prošle a već su ih zadesile nove poplave.
Znam da je mnogima priča o osiguranju dosadna ili tvrde da je to prevara. Bavim se tim poslom pa barem ovim kratkim tekstom želim podsjetiti i ohrabriti one koji razmišljaju o toj opciji da se raspitaju o uslovima i načinu osiguranja.
Nažalost, oni koji su plavljeni par puta, sada su evidentno pod većim rizikom i njima bi premija (cijena) osiguranja bila veća. To je razumna kalkulacija i princip djelovanja i opstanka osiguravajućih društava. Oni koji su u blizini plavljenih područja, a još uvijek nisu plavljeni, mogu očekivati povoljnije premije.
Osiguranje od poplave, bujice i visoke vode (tako se oficijelno naziva) je dopunsko osiguranje a ide uz osnovno osiguranje od požara. Premije (cijena) osiguranja od požara su uglavnom podnošljive i za skromne kućne budžete. Uz osiguranje od požara uključivanje i dopunskog osiguranja od poplave, bujice i visoke vode uvećava premiju i, realno, može biti opterećenje za skromnije finansijske mogućnosti. No, to je za svakog pojedinačno da se odluči da se prepusti sreći ili da nešto poduzme sam u zaštiti svoje imovine. Vjerujem da oni koji rade vani a imaju imovinu, građevinske objekte, mogu bez problema platiti premiju.
Za one koji su uglavnom protiv osiguranja navest ću primjer kojem sam svjedočio jer sam radio u osiguravajućem društvu koje je bilo uključeno u osiguranje poznate firme u Maglaju. Iz direkcije smo dobili instrukciju da odmah nakon poplava idemo u tu firmu a pridružili smo se nezavisnom procjeniteljskom timu iz Turske. Danima smo obilazili firmu, sedmicama je trajalo utvrđivanje finalnog iznosa štete. Radilo se o ogromnim vrijednostima imovine, premije ali i naknade štete. Mislim da s pravom mogu reči da je zahvaljujući promptnoj reakciji osiguravajućih i reosiguravajućih društava u kratkom roku firma pokrenula proizvodnju. Naravno, tome je doprinijeo i izuzetno aktivan menadžment firme kao i sami radnici koji su pokazali veliku lojalnost i entuzijazam pri saniranju štete. To je, vjerovatno, jedan od najboljih primjera što znači kvalitetno osiguravajuće pokriće.
Nažalost, malo se o toj opciji razmišlja. Kako pojedinci tako i institucije. Samo se manji broj privrednika odlučuje na kvalitetno osiguranje kako bi smanjili ili nadoknadili eventualne gubitke. Sjećam se da je direktor jedne renomirane osiguravajuće kuće rekao da je kapacitet reosiguranja od prirodnih nepogoda bio oko 2 milijarde KM. Nažalost, vrlo malo tog potencijala je iskorišteno jer jednostavno većina oštećenih nisu bili osigurani.
Ne tvrdim da je osiguranje idealno rješenje ali jeste opcija da se šteta dijelom nadoknadi u vrlo kratkom roku. Nemamo naviku osiguranja imovine i to je činjenica. Dešavale su se velike poplave u drugim državama. Tamo ljudi jednostavno imaju kulturu osiguranja i samo mali broj nije osiguran. Njima je nepojmljivo da vlasnik ne osigura svoju imovinu. Kod nas je obrnuto. Gotovo pa zanemariv broj se osigurava. Valjda je do sada očigledno da država nema kapacitet ni fondove da nadoknadi sve štete. Uostalom, neki su možda još čekali pomoć za prošle a već su ih zadesile nove poplave.
Znam da je mnogima priča o osiguranju dosadna ili tvrde da je to prevara. Bavim se tim poslom pa barem ovim kratkim tekstom želim podsjetiti i ohrabriti one koji razmišljaju o toj opciji da se raspitaju o uslovima i načinu osiguranja.
Nažalost, oni koji su plavljeni par puta, sada su evidentno pod većim rizikom i njima bi premija (cijena) osiguranja bila veća. To je razumna kalkulacija i princip djelovanja i opstanka osiguravajućih društava. Oni koji su u blizini plavljenih područja, a još uvijek nisu plavljeni, mogu očekivati povoljnije premije.
Osiguranje od poplave, bujice i visoke vode (tako se oficijelno naziva) je dopunsko osiguranje a ide uz osnovno osiguranje od požara. Premije (cijena) osiguranja od požara su uglavnom podnošljive i za skromne kućne budžete. Uz osiguranje od požara uključivanje i dopunskog osiguranja od poplave, bujice i visoke vode uvećava premiju i, realno, može biti opterećenje za skromnije finansijske mogućnosti. No, to je za svakog pojedinačno da se odluči da se prepusti sreći ili da nešto poduzme sam u zaštiti svoje imovine. Vjerujem da oni koji rade vani a imaju imovinu, građevinske objekte, mogu bez problema platiti premiju.
Za one koji su uglavnom protiv osiguranja navest ću primjer kojem sam svjedočio jer sam radio u osiguravajućem društvu koje je bilo uključeno u osiguranje poznate firme u Maglaju. Iz direkcije smo dobili instrukciju da odmah nakon poplava idemo u tu firmu a pridružili smo se nezavisnom procjeniteljskom timu iz Turske. Danima smo obilazili firmu, sedmicama je trajalo utvrđivanje finalnog iznosa štete. Radilo se o ogromnim vrijednostima imovine, premije ali i naknade štete. Mislim da s pravom mogu reči da je zahvaljujući promptnoj reakciji osiguravajućih i reosiguravajućih društava u kratkom roku firma pokrenula proizvodnju. Naravno, tome je doprinijeo i izuzetno aktivan menadžment firme kao i sami radnici koji su pokazali veliku lojalnost i entuzijazam pri saniranju štete. To je, vjerovatno, jedan od najboljih primjera što znači kvalitetno osiguravajuće pokriće.
No, da se vratim na samu temu. Termini i uslovi osiguranja jesu detaljni, nekada opširni pa i obeshrabrujući ali to se tako radi. Teško je predvidjeti situacije i štete koje se mogu desiti pa je potrebno ići u što više detalja kako bi bilo manje nesporazuma pri eventualnoj naknadi štete. Zato ću vam ovdje ponuditi uobičajeni tekst o uslovima osiguranja od poplave, bujice i visoke vode. Ako neko u ovim uslovima prepozna interes da zaštiti svoju imovinu ili biznis onda svakako treba obaviti razgovor i zatražiti ponudu. Ponuda ne obavezuje potencijalnog klijenta pa ako mu ne odgovara ili se predomisli prije potpisivanja ugovora o osiguranju, nije problem.
Evo dakle objašnjenja šta se smatra poplavom i drugim vidovima opasnosti od vode i šta jeste a šta obično nije pokriveno osiguravajućim pokrićem:
Evo dakle objašnjenja šta se smatra poplavom i drugim vidovima opasnosti od vode i šta jeste a šta obično nije pokriveno osiguravajućim pokrićem:
Obim opasnosti od poplave, bujice i visoke vode
1. Poplavom se smatra stihijsko, neočekivano plavljenje terena od stalnih voda (rijeka, jezera i dr.) usljed toga što se voda izlila iz korita ili provalila odbrambeni nasip ili branu, izlijevanje vode uslijed izvanredno visoke plime i talasa neobične jačine na moru i jezerima, kao i nadolaženja vode iz vještačkih jezera.
Poplavom se smatra i neočekivano plavljenje terena usljed naglog obrazovanja velike količine vodene mase koja nastaje kao posljedica provale oblaka.
2. Bujicom se smatra stihijsko neočekivano plavljenje terena vodenom masom koja se obrazuje na nizbrdnim terenima usljed jakih atmosferskih padavina i sliva ulicama i putevima.
Osiguranjem od poplave obuhvaćene su samo štete prouzrokovane na osiguranom objektu za vrijeme dok poplava traje i neposredno poslije povlačenja vode.
3. Osiguranjem su obuhvaćene štete na hidrograđevinskim objektima od visokih voda.
Visokim vodama se u smislu ovih Uslova smatra:
1. izuzetna pojava neuobičajenog porasta vodostaja;
2. podzemna voda kao posljedica visoke vode.
Obaveza osiguravača za štetu od visoke vode i podzemne vode, kao njene posljedice, počinje sa porastom visoke vode iznad unaprijed utvrđenih mjesečnih kota vodostaja ili protoka mjerenih prema najbliže postavljenom pokazivaču vodostaja.
Za svaki pojedini mjesec normalan je onaj najviši mjesečni vodostaj za posljednjih 20 godina koji pokazuje pokazivač vodostaja najbliži osiguranoj stvari, uz isključenje izuzetno visokih vodostaja.
4. Osiguranjem nisu obuhvaćene:
1. štete sa unutrašnje strane na cjevovodima, kanalima i tunelima i prouzrokovane mehaničkim djelovanjem vode;
2. štete od gljivica usljed vlage;
3. štete od slijeganja tla kao posljedica poplave i bujice;
4. štete od podzemnih voda u iskopima, niskopima, podzemnim hodnicima i jamama rudnika;
5. štete od plavljenja vode izlivene iz kanalizacione mreže, osim ako je do izlijevanja došlo usljed poplave i bujice,
6. štete na stvarima smještenim u živim i suhim koritima potoka i rijeka, kao i na prostoru između potoka, odnosno rijeka i nasipa (inundaciono područje), osim ako se posebno ugovori.
7. štete na zalihama koje nisu uskladištene na paletama, visine najmanje 10 cm, ili na propisima utvrđen način;
8. štete na hidrograđevinskim objektima usljed podlokavanja sa spoljne strane, a na kanalima, tunelima i cjevovodima i štete usljed pritiska prouzrokovanog poplavom u smislu prethodnog stava, ukoliko se drugačije ne ugovori.
Poplavom se smatra i neočekivano plavljenje terena usljed naglog obrazovanja velike količine vodene mase koja nastaje kao posljedica provale oblaka.
2. Bujicom se smatra stihijsko neočekivano plavljenje terena vodenom masom koja se obrazuje na nizbrdnim terenima usljed jakih atmosferskih padavina i sliva ulicama i putevima.
Osiguranjem od poplave obuhvaćene su samo štete prouzrokovane na osiguranom objektu za vrijeme dok poplava traje i neposredno poslije povlačenja vode.
3. Osiguranjem su obuhvaćene štete na hidrograđevinskim objektima od visokih voda.
Visokim vodama se u smislu ovih Uslova smatra:
1. izuzetna pojava neuobičajenog porasta vodostaja;
2. podzemna voda kao posljedica visoke vode.
Obaveza osiguravača za štetu od visoke vode i podzemne vode, kao njene posljedice, počinje sa porastom visoke vode iznad unaprijed utvrđenih mjesečnih kota vodostaja ili protoka mjerenih prema najbliže postavljenom pokazivaču vodostaja.
Za svaki pojedini mjesec normalan je onaj najviši mjesečni vodostaj za posljednjih 20 godina koji pokazuje pokazivač vodostaja najbliži osiguranoj stvari, uz isključenje izuzetno visokih vodostaja.
4. Osiguranjem nisu obuhvaćene:
1. štete sa unutrašnje strane na cjevovodima, kanalima i tunelima i prouzrokovane mehaničkim djelovanjem vode;
2. štete od gljivica usljed vlage;
3. štete od slijeganja tla kao posljedica poplave i bujice;
4. štete od podzemnih voda u iskopima, niskopima, podzemnim hodnicima i jamama rudnika;
5. štete od plavljenja vode izlivene iz kanalizacione mreže, osim ako je do izlijevanja došlo usljed poplave i bujice,
6. štete na stvarima smještenim u živim i suhim koritima potoka i rijeka, kao i na prostoru između potoka, odnosno rijeka i nasipa (inundaciono područje), osim ako se posebno ugovori.
7. štete na zalihama koje nisu uskladištene na paletama, visine najmanje 10 cm, ili na propisima utvrđen način;
8. štete na hidrograđevinskim objektima usljed podlokavanja sa spoljne strane, a na kanalima, tunelima i cjevovodima i štete usljed pritiska prouzrokovanog poplavom u smislu prethodnog stava, ukoliko se drugačije ne ugovori.
Sve gore navedeno je moje lično viđenje situacije i problematike osiguranja. Navedeni tekst o uslovima osiguranja je ilustrativan i sa najboljom namjerom da pokaže osnovne značajke tog osiguranja. Naravno, u svakom eventualnom ugovaranju osiguranja mjerodavni su isključivo uslovi određenog osiguravača i kao takvi prihvaćeni od potencijalnog osiguranika (klijenta). Iskreno se zahvaljujem ako je bilo ko pročitao ovaj tekst do kraja. Sa željom da vam nikada ne zatreba nikakva naknada štete ni po jednoj vrsti osiguranja, srdačno vas pozdravljam. Emir Gazić - GEOZ
Jeli moguće osigurati građevinske objekte samo od poplave?
OdgovoriIzbrišiOsiguranje od poplave, bujice i visoke vode se smatra dopunskim rizikom. Zato je uobičajeno da se građevinski objekti prvo osiguraju od osnovnog rizika a to je požar. Ugovaranjem osiguranja od osnovnih opasnosti stiče se mogućnost ugovaranja osiguranja od dopunskih rizika. Osiguranje od požara se obračunava u promilima (1000-tim dijelovima vrijednosti objekta) te su premije (cijene) osiguranja zaista prihvatljive. Zato, za odgovornog vlasnika imovine, osiguranje od požara ne bi trabalo biti prepreka za ugovaranje osiguranja od dopunskih rizika (opasnosti).
Izbriši